Slučajno pronađena, greškom nazvana i diljem svijeta obožavana, za papriku se vjeruje da je jedna od prvih udomaćenih kultura i danas teško možemo zamisliti bilo koju kuhinju bez paprike u nekoj od njenih varijanti. Što je to što papriku toliko izdvaja u kulinarstvu, je li paprika uopće povrće, zašto ljute papričice nisu na svim dijelovima jednako ljute, koje su sve blagodati paprike i druge zanimljivosti koje možda niste znali o paprici otkrivamo u našim tekstovima o paprici ovog mjeseca.
Danas postoje na tisuće slatkih i ljutih vrsta paprike u svijetu i mi ih sve volimo. Naravno, najviše onu šiljatu i crvenu od koje pripremamo naš ajvar, Kurtovsku kapiju koja je svoju dobro poznatu punu i slatku aromu razvila zahvaljujući izuzetnim karakteristikama plodnog podneblja jugoistočnog Balkana odakle potječe. Posebnost kopaoničke regije čije je zemljište bogato mineralima i jedno je od najvećih nalazišta zeolita na svijetu združeno sa čistom vodom, zrakom i lokalnom klimom, čini ovu papriku robusna mesnata ploda idealnom za ajvar.
Paprika je biljka iz reda pomoćnica, koja se vrlo lako i brzo prilagođava i razvija i danas se procjenjuje da u svijetu ima oko 50,000 vrsta kultiviranih paprika, a sve su razvijene od samo pet osnovnih vrsta zajedničkog imena Capsicum. Najčešća paprika kakvu danas susrećemo potječe od vrste Capsicum annuum. Divljih vrsta paprika koje i dalje rastu posebno u svojoj domovini – Centralnoj i Južnoj Americi -ima daleko više, a pimjerice samo u Meksiku postoji više od 140 različitih vrsta ljutih papričica.
1. Jedna od najstarijih kultura na svijetu
Sjemenke ljutih papričica starije od 6000 godina, kao i tragovi paprika na različitom prahistorijskom kuhinjskom posuđu na prostorima centralne i južne Amerike, osobito Perua, ukazuju na to da je paprika jedna od prvih kultura koju je čovjek uzgojio i koristio u jelima.
U Euvropu su ih nakon otkrića Amerike donijeli portugalski i španski brodovi tijekom 16. i 17. stoljeća, a do naših balkanskih predjela stigla je trgovačkim putevima preko Turske. U početku korištena kao ukrasna biljka u raskošnim baroknim vrtovima Europe, vrlo brzo je dobila svoje cijenjeno mjesto u kuhinji zbog svog divnog okusa, prepoznatljive arome i višestruke primjene.
2. Ime je dobila greškom
Kako priča kaže, Kolumbo ne samo da je bio u zabludi oko kontinenta koji je pronašao pa je tamošnje stanovništvo nazvao Indijancima, već je i za papriku bio uvjeren da je u stvari plod crnog papra. Doduše, Kolumbo je prvo naišao na suhe ljute papričice i donio ih u Europu, gdje su svi zajedno zaključili da zbog svog ljutog okusa ova biljka zasigurno mora biti neka vrsta papra. Od tada pa sve do danas, paprika je zadržala ime po papru.
Još jedna etimološka zanimljivost jest i činjenica da je sama riječ paprika baš u ovom svom obliku jedna od najčešćih riječi s naših prostora koja se koristi u engleskom jeziku i jedna od prvih koja je usvojena u esperantu. Riječ paprika preko mađarskog jezika stigla je u engleski jezik i služi za označavanje suhe mljevene ili tucane paprike koja se koristi kao začin.
3. Paprika je zapravo voće
Hmmm, mi ćemo i dalje o njoj misliti da je povrće, ali paprika zapravo spada u voće i to zato što plod raste iz biljke koja cvjeta i sadrži sjemenke. a ako vam sada dok ovo čitate na pamet padaju još neke jestive biljke koje isto tako rastu pa se pitate jesu li one voće, u pravu ste, ovo vrijedi i za rajčicu, krastavac I, na primjer, tikvice. Precizno gledajući, u povrće bi spadalo sve ono jestivo lišće, stabljike, korjenje, cvijet ili sjemenka biljke. No, što god one bile, voće, povrće ili začin, mi nastavljamo uživati u paprikama kao i dosad.
4. Zašto ljute papričice nisu na svim dijelovima jednako ljute
Svi mi koji volimo ljute papričice znamo da je prvi zalogaj najblaži, a kako se približavamo peteljci paprika postaje sve ljuća i ljuća. To je zato što u ovom dijelu paprike ima najviše kapsaicina koji paprici daje onaj poznati osjećaj vatre u ustima. Kapsaicin je najprisutniji u onim tankim mesnatim dijelovima koji tijelo papričice spajaju sa sjemenkama pa ako ga pažljivo odstranite, papričice će biti manje ljute.
I još jedan trik da se ne zaljutite dok čistite i spremate svježu ljutu papričicu: odrežite joj peteljku pa je pod mlazom hladne vode zarežite uzdužno kako biste žličicom odstranili sjemenke i unutrašnje ljute dijelove. Odmah potom dobro operite ruke, dasku i pribor da uklonite ljuta ulja koje svježe papričice puštaju. A ako se i dogodi da se kojim slučajem zaljutite papričicom, odmah popijte čašu hladnog mlijeka. Mlijeko sadrži kazein – sastojak koji utječe na kapsaicin – i ublažava njegovo djelovanje.
5. Paprika na dan za dobro zdravlje i vitku liniju
Samo jedna crvena paprika zadovoljit će čak više od 100% preporučenog dnevnog unosa vitamina C i do 300% preporučenog dnevnog unosa vitamina A koji će vid učiniti oštrijim, a dodatno ćete unijeti i vitamin K1, vitamin E, folnu kiselinu, kalij, željezo. Kombinacija željeza i vitamina C u paprici pospješuje apsorpciju ovog minerala pa redovna konzumacija paprike može pomoći u prevenciji anemije. Znanstvenik koji je i otkrio vitamin C početkom prošlog stoljeća, mađarski fiziolog i nobelovac Albert Szent-Györgyi, u svojim eksperimentima izolirao je vitamin C između ostalog upravo iz paprike, one mađarske crvene od koje se priprema čuveni začin suhe mljevene paprike.
Uz sve ovo, paprika je siromašna kalorijama, a bogata vodom te je pravi čuvar vitke linije. Kao i naš ajvar, koji po jednoj žličici sadrži samo 7 kalorija.
Paprika nam je nepresušna inspiracija, toliko toga ima zanimljivog i korisnog da se o njoj može pisati u nastavcima, stoga smo i mi ovaj tekst podijelili u dva dijela. Nastavak o drugih pet zanimljivosti vezanih uz papriku, kao i savjete na koje sve načine možete čuvati papriku i produžiti joj svježinu pročitajte ovdje – 10 zanimljivosti o paprici – II dio.
Uživajte u čitanju i ako imate još koju zanimljivost o paprici, podijelite ih ovdje s nama.
